Poštovani,
ovo je blog Vesne Živanović, profesora geografije.
Želim da podelim sa vama saznanja o uticaju klime na proizvodnju hrane u svetu!
Dobro došli!
Poštovani,
ovo je blog Vesne Živanović, profesora geografije.
Želim da podelim sa vama saznanja o uticaju klime na proizvodnju hrane u svetu!
Dobro došli!
Globalne klimatske promene ne uključuju samo fizičke već i biohemijske procese. Ovi procesi su u većoj meri uslovljeni jedni s drugim što smo bliži tlu gde se energija sunčevog zračenja: 1) pretvara u organsku materiju putem fotosinteze, 2) troši na isparavanje sa vode, golog zemljišta i biljaka, 3) troši na zagrevanje vazduha, i 4) pretvara u dugotalasno zračenje. U ovim transformacijama energije, zemljište sa svojim fizičkim, vodnim, hemijskim i mikrobiološkim karakteristikama u znatnoj meri određuje toplotni i vodni bilans sistema zemljšte-biljka-atmosfera. Bilo kakvo narušavanje osetljive ravnoteže ovog sistema vodi ka promenama u toplotnom i vodnom bilansu, što je svojevrsni odgovor zemljišta na bilo koju vrstu čovekovog nekontrolisanog ponašanja. Međutim, izmena toplotnog i vodnog bilansa zemljišta može da se odvija i kontrolisano, npr. podizanjem šumskih pojasa, navodnjavanjem ili izmenom karaktera podloge putem nekih od agrotehničkih mera. U tom pogledu, ilustrativan je podatak da je podizanjem poljozaštitnog šumskog pojasa, u oblastima gde zemljište teško zadržava vlagu, moguće da se isparavanje smanji i za 20%, čime se značajno čuvaju zalihe vode. Možda je sledeći podatak o kontrolisanoj izmeni toplotnog i vodnog bilansa zemljišta još ilustrativniji. Navodnjavanjem njive, moguće je da se ovi bilansi izmene do stepena kada dolazi do pojave lokalne cirkulacije vazduha između nje i okolnih njiva koje nisu navodnjavane. Svakako da do izmena navedenih bilansa zemljišta može da dođe na regionalnom pa i globalnom nivou. U kolikoj meri do tih izmena može da dođe, svakako da ponajviše interesuje poljoprivrednu nauku i praksu da bi pravovremeno mogli da reaguju.
Članak preuzet sa interneta:
Prof dr Dragutin T. Mihailović
Odeljenje za meteorologiju Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu i
Centar za meteorologiju i modeliranje životne sredine Novosadskog Univerziteta
www.cmem.net
Istraživanje treba da da odgovore na sledeće:
• reakcije poljoprivrednih biljaka na klimatske promene i zemljišne uslove;
• značaja globalnih klimatskih promena i zemljišnih uslova za poljoprivredne ekosisteme i prilagodljivost poljoprivrednih biljaka na te promene;
• reakcije tropskih agrosistema na klimatske promene i zemljišne uslove;
• značaja globalnih promena klime i zemljišta, programa stvaranja sorti i hibrida za uslove izmenjene klime i zemljišta;
• stepena uticaja atmosferskog ozona i ultraljubičastog zračenja na različite biljne vrste i
• uticaja klimatskih promena i zemljišta na biodiverzitet, pojavu korova, insekata i pojave biljnih bolesti itd.
Prema Svetskoj meteorološkoj organizaciji globalne promene su promene u neorganskom i organskom svetu kao i u čovekovoj aktivnosti u društvu u celini, koje nastaju kao posledica delovanja klimatskih promena da bi se ili pojačavale ili slabile u zavisnosti od njihovog intenziteta.
U novije vreme, naučna javnost u meteorologiji, fizici i hemiji, počinje da pomera fokus svog interesovanja ka programima vezanim za proizvodnju hrane, zaštitu životne sredine i ispitivanje klimatskih promena. Sasvim je sigurno da ova istraživanja mogu da se obave samo na interdisciplinarnom nivou. Ovo je razlog zbog čega vlade i specijalizovane agencije pojedinih država u svetu sistematski pomažu u organizovanju timova istraživača koji se, sada već intenzivno, bave istraživanjima u navedenim oblastima.
Klima u svetu se nesumnjivo oduvek menjala. Poslednjih godina su njene promene medjutim osetnije. Jaki vetrovi, uragani, poplave, visoke temperature i suše pogadjaju gotovo sve delove sveta. Zabrinutost sve češćim katastrofama usled vremenskih neprilika je sve veća, a po svemu sudeći i spremnost da se dalje klimatske promene u svetu spreče.